Matičnjak - Mellisa officinalis, porodica Laminaceae, usnače


Matičnjak ima ugodan miris i upotrebljava se za spravljanje čajeva. Za umirenje i ublažavanje grčeva koriste se suhi list i lisni izdanci. Eterično ulje se upotrebljava u farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji.


Morfološke karakteristike

Matičnjak je višegodišnja biljka, kod nas raste i samonikao na vlažnim i šumovitim terenima.

Ima vrlo tanko, žiličasto glavno i bočno korijenje žutosmeđe boje. Dijeljenjem starijeg korijena može se dobiti 6-8 novih biljaka. Stabljike su uspravne, zeljaste, polugrm visine 50-120cm oblikuju grananjem.

Listovi su izduženi, jajasti, nazubljenih rubova. Vrlo su nježni, glatkog lica i malo dlakavog naličja jarkozelene boje. Klasasti cvatovi s neugodnim blijedožutim cvjetovima oblikuju se na vrhu svake grane. Plod je kalavac, jajast, sjajne skoro crne opne, na presjeku je bijel, dužine 1-1,5mm, širine 0,5mm. Masa 1000 sjemenki iznosi 0,5-0,7g.

Nadzemni dio biljke ima miris limuna, a eterično ulje je sadržano u listovima i svega ga ima od 0,1-0,3%. Nema ga ako su niske temperature i obilje padavina.

Životni vijek matičnjaka je i do 20 godina. Sjeme ima tvrdu opnu te vrlo teško i sporo klija, a klijavo je do 5 godina. U početku se vrlo sporo razvija i počinje rasti početkom travnja. Starim nasadima se nadzemni dijelovi smrznu zimi, u travnju zatvaraju redove, a kose se prvi puta početkom svibnja. Od početka lipnja pa sve do kraja srpnja traje cvjetanje. Sjeme je sklono osipanju, a sazrijeva do kraja kolovoza.

Ekološki uvjeti

Matičnjaku je za rast i razvoj potrebno mnogo svjetlosti i topline jer je fotofilna i termofilna biljka. Nije otporan na dulje jake mrazove i golomrazicu za vrijeme zime, a pod snježnim pokrivačem može podnijeti temperaturu i do -2°C. Zbog dubokog, dobro razvijenog korijena dobro podnosi nedostatak vlage, ali se prinos smanjuje pri duljoj suši. Kod hladnog i oblačnog vremena zaustavlja se rast biljke i smanjuje se udio eteričnog ulja. Visoke prinose matičnjak daje samo na humusu bogatim tlima, ali se može uzgajati gotovo na svim tlima.

Tehnologija uzgoja - Plodored

Matičnjak ne ulazi u klasičan plodored jer na istom mjestu može ostati i do deset godina. Budući se matičnjak sadi u jesen, dobra je svaka pretkultura koja se rano bere. Svakoj jednogodišnjoj ljekovitoj ili ratarskoj kulturi može biti pretkultura. Na isto mjesto sije se tek nakon četiri ili pet godina.

Priprema tla

Duboko oranje na 30-35cm potrebno je zbog višegodišnjeg uzgoja matičnjaka na istom mjestu. Sve radnje, kao i ravnanje površine treba obaviti najkasnije do kraja listopada, jer se matičnjak sadi u jesen. Dubina rahlog sloja mora biti 10-12cm.

Sjetva-sadnja

Izravnom sjetvom ili sadnjom rasada može se uzgojiti usjev matičnjaka. U prvoj godini je problem suzbijanja korova i zbog toga se rijetko primjenjuje izravna sjetva. Obavlja se u rano proljeće, u ožujku, sijačicama za sitnozrne vrste, a razmak među redovima je 50cm. 8-10kg sjemena potrebno je za 1ha. U listopadu se sadi strojevima za sadnju, na međuredni razmak 50cm i 20-25cm u redu sa optimalnim sklopom 80000-100000 biljaka po hektaru. Ukoliko postoji mogućnost natapanja, može se saditi i u proljeće. Rasad tada mora biti proizveden u toplim lijehama što poskupljuje proizvodnju.

Proizvodnja sjemena

U hladnim lijehama se proizvodi rasad za jesensku sadnju. Odredi se potrebna aktivna površina lijehe, sjetveni sloj obogati humusom i prozrači tlo.Sije se jednorednom sijačicom. Međuredni razmak je 12-15cm, dubina 0,5cm i 0,6g sjemena po m2. Za 1 ha rasada na 110-130m2 lijehe treba zasijati 66-78g sjemena.Tlo treba zaliti i održavati površinu stalno vlažnom do pojave prvih pravih listića, (10-15l/nf).Ovisno o dnevnim padalinama i temperaturama u rujnu,količina vode se može smanjiti.

Njega usjeva

Za uzgoj matičnjaka važno je prozračivanje tla koje se mora obaviti dva do tri puta do zatvaranja redova, a jednom poslije svake košnje. Insekti vrlo rijetko napadaju matičnjak, a od bolesti najčešća je pepelnica.

Košnja herbe

Nadzemni dio matičnjaka kosi se vučenim, samoutovarnim kombajnom ili kombajnom za kamilicu, a mehanizam za branje se mora zamijeniti kosom za žitarice, za što može poslužiti i traktorska bočna kosa. Kosi se samo onoliko herbe koliko se odmah može sakupiti. Herba koja ostane na tlu preko noći više nije upotrebljiva jer potpuno potamni. Vrijeme košnje ovisi o namjeni sirovine. Ukoliko se matičnjak kosi za dobivanje droge suhog lista, fiziološki je zreo kada stabljika dosegne visinu oko 60 cm, a omjer količine lista i stabljike mora biti 60:40%. Takvi uvjeti su postignuti u prvoj godini, u srpnju i tada se obavlja prva košnja.Drugi puta se kosi početkom listopada. Sredinom svibnja se može prvi puta kositi višegodišnji usjev. Kod suhog ratarenja postižu se dva otkosa, a uz pravilan raspored padalina ponekad i slab treći otkos. Ukoliko se primjenjuje sistem natapanja mogu se dobiti i tri do četiri otkosa godišnje. Matičnjak se mora kositi na visini 5-7cm od tla.

Od dva otkosa u prvoj godini proizvodnje, može se dobiti 10-15t svježe herbe po hektaru, a slijedećih godina 15-20t. Natapanjem se godišnji prinos može povećati 30-40%.

Vrijeme fiziološke zrelosti se pomiče za mjesec dana ako se biljka bere za destilaciju eteričnog ulja. Najveći postotak ga ima u matičnjaku kad je 75% sjemena u mliječnoj zriobi, a 25% cvjetova još cvate. Ako se prvi otkos primjenjuje za destilaciju, ne preporuča se intenzivno natapanje, jer se smanjuje udio eteričnog ulja u biljci, pa se nakon prvog otkosa u trećoj dekadi srpnja može računati sa samo još jednim otkosom početkom listopada i to za dobivanje suhe droge.

Prinos eteričnog ulja sa jedinice površine je nizak, a udio aktivne tvari varira ovisno o svojstvima sorte, karakteristikama klime i tla itd. Udio eteričnog ulja u herbi ovisno o sorti iznosi 0,01-0,39% u odnosu na suhu tvar.

Proizvodnja sjemena

S površine treba ukloniti korov i polegnute grane ukoliko se želi proizvesti sjeme. Sazrijevanje sjemena počinje u kolovozu i traje skoro mjesec dana. Žetva se može obaviti u jednom ili dva prohoda. Kombajn malog zahvata upotrebljava se za žetvu u jednom prohodu, a kada je zrelo 75% sjemena, biljke se žanju. Prinos iznosi 400-500kg sjemena po hektaru, a klijavo je manje od 60% sjemena.

Kada je zrelo 50 % sjemena, pokosi se cijela biljka kod žetve u dva prohoda. Biljke se ostave na suhom i prozračnom mjestu da sjeme dozri, a ovrši se nakon dvadesetak dana. Kod takvog načina branja prinos sjemena je čak 700kg po hektaru, a više od 85% sjemena je klijavo.

Google oglasi

Popularni postovi zadnjih 7 dana

Google oglasi