Miloduh - Hyssopus officinalis, porodica Lamiaceae, usnače


Kao suha droga iskorištava se cijela stabljika, košena u fazi cvjetanja. Spravlja se čaj za smirenje kašlja, posebno za astmu, te protiv grčeva. Sadrži gorke tvari te se upotrebljava za poboljšanje apetita, a snižava i visoki tlak. Koristi se i u kozmetičkoj industriji. U mesnoj industriji koristi se kao začin za poboljšanje okusa mesnih prerađevina i gotovih jela.


Morfološke karakteristike

Miloduh je višegodišnja biljka, korijen oblikuje više glava, raščlanjen je i prodire duboko u tlo. Ima uspravnu stabljiku koja je rjeđe polegnuta, od korijena veoma razgranata u polugrm čija visina dosegne 50-100cm. Stabljika je drvenasta i smeđa uz korijen, a gore je zeljasta i svijetlozelena. Listovi s lica imaju tamnozelenu boju, a s naličja sivozelenu, obično su sjedeći, nasuprotni, duguljasti, jajasti ili ušiljeni, glatkog ruba. S obje strane lista nalaze se udubljene žlijezde koje luče eterično ulje.

Na vrhu svake stabljike nalazi se klasasti cvat, dug 20-25cm, a sastavljen je od 7-9 skupina cvjetova bijele, ružičaste i prevladavajuće brončanoplave boje. Plodić je tamnosmeđi kalavac, na presjeku je bijel, veoma izdužen i šiljast, dug 2- 2,5mm, a širok 1-1,2mm. Masa 1000 sjemenki je 0,9-1,2g.

Zrelo sjeme sklono je osipanju.

Udio eteričnog ulja u herbi miloduha je od 0,3-1%.

Sjeme klija uz optimalnu vlagu u svako doba godine bez obzira na temperaturu tla. Ako se posije u rano proljeće, sjeme nikne za 15-20 dana. Sjeme koje se na tlo ospe ljeti, nikne u jesen, pri čemu dio biljaka prezimi, a ono koje ostane dublje u tlu nikne idućeg proljeća.

Miloduh u početku raste vrlo sporo, pa prve godine procvate u drugoj polovici srpnja, a slijedećih godina prije kraja lipnja. Drugi puta procvate krajem rujna u uvjetima blage kontinentalne klime.

Ekološki uvjeti

Miloduh dobro podnosi sušu zbog dubokog korijena. Pogoduju mu južni, sunčani ocjediti i suhi tereni. Za klijanje i nakon prve košnje zahtijeva mnogo vode. U vegetacijskom razdoblju treba mnogo sunčanih dana, jer je fotofilna biljka.

Može se sijati na siromašnim, šljunkovitim tlima, ali pravi prinos herbe i eteričnog ulja daje na toplom, propusnom, humusom bogatom tlu tipa černozema.

Tehnologija proizvodnje - Plodored


Miloduh se ne uklapa u plodored ratarskih kultura, jer na istom mjestu ostaje i do sedam godina. Ne može se sijati naizmjenično s vrstama ljekovitog bilja i povrća iz porodice Apiaceae i na površine zaražene višegodišnjim korovima. Na istu površinu sije se tek nakon četiri godine.

Priprema tla

Strnište se plitko poore poslije žetve predusjeva, a prema potrebi i prije zimskog oranja. Duboko oranje vrši se na dubini 30-35cm. Pri proljetnoj obradi tla prije sjetve nakon ravnanja površine, a što je vrlo bitno jer se miloduh kosi, izvodi se sa što manje operacija, da se ne izgubi vlaga nakupljena tokom zime.

Sjetva

Proljetna sjetva je sigurnija u našim klimatskim uvjetima, zbog čestih golomrazica u veljači. Miloduh treba posijati što ranije u proljeće, nikako poslije 10.travnja. Ukoliko je sjetva kasnije malo je vjerojatno da će jednolično nicati i postići željeni sklop.

Sjetva se vrši izravno u trake, sijačicama za kulture sitnog sjemena. Norma je 2,8-4,5kg po hektaru sjemena, ovisno o postotku klijavog sjemena. Međuredni razmak je 50cm, a u redu treba biti 120-150 biljaka. Sije se na dubinu1-1,5cm, nikako dublje od 2cm.

Njega usjeva

Od samog početka proizvodnje treba mehanički uklanjati korove. U klimatski nepovoljnoj godini miloduh napada pepelnica koja na listu stvori bijelu prevlaku. U višegodišnjem usjevu može se pojaviti vilina kosa. Radi prozračivanja tla u višegodišnjem usjevu treba vršiti mehaničku kultivaciju ili okopavanja.

Košenje herbe

Vrijeme košnje miloduha ovisi o namjeni herbe. Na početku cvjetanja kosi se za dobivanje suhe droge, jer ona mora sadržavati cvijet. Početak košnje za destilaciju eteričnog ulja određuje se prema udjelu aktivnih tvari u biljci. Da bi destilacija bila ekonomična, potrebno je najmanje 0,8% eteričnog ulja u odnosu na suhu tvar. Da se to postigne u prvoj godini proizvodnje, prva košnja se obavlja prije punog cvata da biljka može izrasti za drugu košnju. Kosi se sredinom srpnja, kada sadržaj eteričnog ulja dosegne potrebnu razinu. U prvoj polovici listopada obavlja se druga košnja. Biljke tada vrlo rijetko cvatu, ali se uvelike povećava prinos zelene mase po jedinici površine, odnosno udio eteričnog ulja kao krajnjeg proizvoda.

U prvoj godini prosječan prinos od dva otkosa iznosi 10-15ha svježe sirovine, a ovisi o rasporedu padalina, posebno ljeti, poslije prve košnje.

U slijedećim godinama već na početku srpnja usjev je u punoj cvatnji spreman za prvi otkos, a početkom listopada obavlja se druga košnja.

U daljnjim godinama eksploatacije, prinosi svježe herbe uvelike se povećavaju i iznose 25-30t/ha, pa čak i 35t/ha.

Košnja se kvalitetno obavlja samoutovarnim vučenim kombajnom ili kombajnom za kamilicu, pri čemu se mehanizam za branje zamijeni žitnom kosom. Kosi se na visinu 5-7cm. U vrijeme uzgoja miloduha bitno je visinu reza održavati na istoj razini, jer svaka promjena visine reza umanjuje prinos u istoj godini i do 60%, a u idućoj 30-40%.

Google oglasi

Popularni postovi zadnjih 7 dana

Google oglasi